Antialergijski

Antihistaminici – prvi izbor u liječenju alergija

Antihistaminici su najčešće korišteni antialergijski lijekovi koji blokiraju H1 receptore i sprječavaju djelovanje histamina. Dijele se na antihistaminike prve i druge generacije. Antihistaminici prve generacije prolaze krvno-moždanu barijeru i često izazivaju pospanost, što ih čini manje pogodnim za dnevnu upotrebu.

Antihistaminici druge generacije dostupni u Hrvatskoj

Cetirizin je jedan od najčešće korištenih antihistaminika u Hrvatskoj i dostupan je pod trgovačkim nazivima poput Cetrin, Histacin i Zodac. Loratadin se prodaje pod nazivima Claritin i Lomilan te djeluje duže od osam sati. Feksofenadin je dostupan kao Telfast i smatra se jednim od sigurnijih antihistaminika za dugoročnu upotrebu.

Desloratadin pod nazivom Aerius pokazuje brzo djelovanje, često u roku od 20 minuta. Levocetizin kao Xyzal djeluje slično cetirizinu ali je potentnije. Ebastine je dostupan kao Kestine i koristi se za alergijski rinitis i kronični urtikarni svrab. Antihistaminici su dostupni u različitim oblicima:

• Tablete i kapsule za sistemsku primjenu
• Sirupi za ljude koji teže gutaju tablete
• Nosni sprejevi za lokalnu primjenu
• Oftalmološke kapi za alergijsku upalu očiju

Većina antihistaminika druge generacije uzima se jednom ili dva puta dnevno. Ova vrsta lijekova ima malo nuspojava i ne uzrokuje značajnu pospanost, što je omogućava njihovu primjenu tijekom dana bez utjecaja na spossnost ili rad.

Kortikosteroidni lijekovi za lakše i teže alergije

Kortikosteroidni antialergijski lijekovi su moćni protupalni agensi koji se koriste za teže alergijske simptome. Oni su pogotovo učinkoviti za alergijski rinitis, astmu i sistemske alergijske reakcije. Kortikosteroidni sprejevi za nos sprječavaju upalu u nosnim stazama bez značajnog sistematskog apsorbiranja.

U Hrvatskoj dostupni kortikosteroidni nosni sprejevi uključuju fluticazon propionat (Flixonase), budesonid (Pulmicort Nasal) i mometazon (Asmanex). Ovi sprejevi su sigurni za dugoročnu upotrebu jer se minimalno apsorbiraju u krvotok. Počinju djelovati nakon nekoliko dana redovne upotrebe i pružaju dugoročnu kontrolu alergijskih simptoma.

Za teže sistemske alergijske reakcije koriste se oralni kortikosteroidni lijekovi. Prednizon i deksametazon su klasični primjeri koji se obično koriste kratkoročno zbog mogućih nuspojava pri dugoročnoj upotrebi. Inhalacijski kortikosteroidni lijekovi poput flutikasona i beklometazona koriste se za alergijsku astmu i ostaju lokalizirani u dišnim putovima bez značajnog ulaska u sistemsku cirkulaciju.

Ostali antialergijski lijekovi i specifične formulacije

Osim antihistaminika i kortikosteroidnih lijekova, postoje i drugi antialergijski lijekovi dostupni u Hrvatskoj. Kromoglikinska kiselina stabilizira mastocite i sprječava otpuštanje histamina, te se koristi za profilaksu prije izlaganja poznatom alergenu. Leukotrienski antagonisti poput montelukasta (Singulair) blokiraju učinke leukotriena, što čini ih učinkovitima za alergijsku astmu i alergijski rinitis.

Omalizumab je monoklonsko protutijelo za IgE koje se koristi za teške oblike alergije, dok nosni sprejevi s antihistaminikom dostupni kao azelastin (Allergodil) pružaju lokalnu zaštitu. Oftalmološke kapi s antihistaminikom kao ketotifen koriste se za alergijske upale očiju, dostupne pod nazivima poput Zaditor i Allergica. Za lokalne alergijske dermatitise koriste se kreme i masti s antihistaminikom ili kortikosteroidima, kao i emulzije i losioni za kožu koji sadrže hlađujuće i smirujuće agense za olakšanje svrbeža.

Sezonske alergije i njihovo liječenje

Sezonske alergije, poznate kao alergijski rinitis ili “peludna groznica”, najčešće se javljaju tijekom proljeća i jeseni kada je visoka koncentracija polena. Simptomi uključuju češćanje nosa, čišćenje nosa, oči koje svrbe i natečenost neba. U Hrvatskoj su česte alergije na polen breza, trave i peludi.

Liječenje sezonskih alergija obično počinje nekoliko sedmica prije sezone polena. Redovna primjena nosnog kortikosteroidnog spreja vrlo je učinkovita za prevenciju. Antihistaminici se koriste kako za prevenciju tako i za olakšavanje simptoma, a mnogi ljekari preporučuju kontinuiranu upotrebu tijekom sezone umjesto samo po potrebi. Kombinirana primjena antihistaminika i kortikosteroidnog spreja često je najefikasnija.

Tijekom sezonske alergije trebalo bi izbjegavati boravak vani kada je broj polena najviši, zatvarati prozore tijekom dana, koristiti klima-uređaje s filtrima i često mijenjati odjeću. Česte provjere i čišćenje nosnih staza i očiju trebalo bi raditi tijekom sezone, a после boravka vani preporučuje se pranje kose i odjeće.

Kronične alergije i potreba za stalnom terapijom

Kronične alergije traju cijelu godinu i često su uzrokovane kućnim prahom, pjelusom životinja ili plijesnima. Ove alergije zahtijevaju stalnu terapiju kako bi se simptomi kontrolirali tijekom cijele godine. Za kronične alergije, redovna primjena nosnog kortikosteroidnog spreja često je prvi izbor, dok se antihistaminici mogu uzimati kontinuirano ili samo po potrebi ovisno o težini simptoma.

Životinjski alergeni su česti uzročnici kroničnih alergija. Osobe alergične na mačke ili pse trebale bi redovito čistiti dom, pratiti životinje i spavati u sobi bez životinje. Pročišćivači zraka s HEPA filtrima mogu pomoći u smanjenju količine alergena. Kuća prah sadrži praškavce i gljive koje su česti alergeni, pa je redovito pranje posteljine u toploj vodi, korištenje zaštitnih pokrivača za madrac i jastuče, te održavanje niske vlažnosti u domu dio važnog upravljanja alergiom na kućni prah.

Kronične alergije mogu značajno utjecati na kvalitetu života sa stalnim zamorom, poremećajima sna i poteškoćama u koncentraciji. Redovita terapija antialergijskim lijekovima omogućava većini osoba da upravljaju svojom alergijom i uživaju normalan život bez ograničenja.