Astma

Što je astma i kako se razvija?

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja se odlikuje upalom, oteklinom i stezanjem mišića oko dišnih puteva. To rezultira otežanim disanjem, kašljem, stezanjem u prsima i nedostatkom daha. Bolest se može javiti u bilo kojoj dobi, ali često počinje u djetinjstvu. Astma nije zarazna bolest i nije se može dogoditi tek tako – postoje specifični čimbenici koji je izazivaju.

Razvoj astme povezan je s genetskom predispozicijom i okolišnim čimbenicima. Ako jedan roditelj ima astmu, dijete ima veću šansu da će je razviti. Okidači astme mogu biti alergeni kao što su prašina, cvijeće, životinjska dlaka, zagađenje zraka, hladna temperatura, fizička aktivnost, stres i infekcije respiratornog trakta. Tijekom astmatskog napada dišni putevi se suzuju, što otežava protok zraka kroz pluća.

Važno je razumjeti da astma može biti blaga, umjerena ili teška. Neki ljudi imaju samo povremene napade, dok drugi suočavaju s dnevnim simptomima. Svi bolesnici trebaju individualizirani plan liječenja i redovito nadziranje od strane zdravstvenog profesionalca.

Simptomi i znakovi astme

Simptomi astme mogu biti različiti od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma su kašalj, posebno tijekom noći ili tijekom igre, stezanje u prsima, nedostatak daha i šuškanje pri disanju. Ovi simptomi mogu se pogoršati tijekom hladnog vremena, tijekom prehlade ili tijekom intenzivne vježbanja.

Astmatski napad je ozbiljna epizoda u kojoj se simptomi naglo pojačavaju. Tijekom napada dolazi do intenzivnog kašlja, jakog stezanja u prsima, brze respiracije i mogućnosti da osoba bude preplašena. Tijekom ozbiljnog napada osoba može imati poteškoće s govorom i plavičastom kožu oko usta i prstiju.

Važno je prepoznati upozorenja znakove koji mogu prethoditi astmatskom napadu. To mogu biti povećan kašalj, veća umor nego inače, problemi sa spavanjem ili osjećaj anksioznosti. Ranim prepoznavanjem tih znakova, bolesnik može započeti liječenje prije nego što se napad razvije u ozbiljniju fazu.

Redoviti pregled kod doktora je bitan za pravilnu dijagnozu i praćenje bolesti. Liječnik će provesti testove kao što su spirometrija ili test s bronhodilatatorom kako bi potvrdio dijagnozu i procijenio težinu bolesti.

Vrste astme i okidači

Postoji nekoliko vrsta astme, od kojih je alergijska astma najčešća. Kod alergijske astme simptomi se javljaju kao odgovor na alergene kao što su polijen, pljesen, životinjska dlaka ili grinja. Nealergijska astma se javlja bez veze s alergijom, a okidači mogu biti stress, hladnoća, zagađenje zraka ili infekcije.

Astma inducirana vježbanjem javlja se tijekom ili nakon fizičke aktivnosti. To je često kod djece i mladih aktivnih osoba. Astma se može javiti čak i kod sportaša, što se može kontrolirati pravilnim uporabom inhalatora prije vježbanja.

Noćna astma je vrsta koja se posebno pogoršava tijekom noći. Tijekom sna, dišni putevi su često zapaljeniji, a disanje je sporije. Osobe s noćnom astmom često se bude usred noći zbog kašlja ili stezanja u prsima.

Okidači astme uključuju i emocije te stress. Jaki stres, anksioznost ili čak intenzivni smijeh mogu izazvati astmatski napad. Važno je da osobe s astmom nauče tehnike opuštanja i upravljanja stresom.

Lijekovi za astmu dostupni u hrvatskom tržištu

U Hrvatskoj su dostupne brojne vrste lijekova za liječenje astme. Inhalatori su osnovni oblik liječenja i dolaze u dvije glavne kategorije: brzodjeljujući inhalatori za olakšavanje simptoma tijekom napada i dugoročni kontrolni inhalatori.

Brzodjeljujući inhalatori sadržavaju bronhodilatatore kao što je salbutamol. Poznati su i pod nazivom “plavi inhalatori” i koriste se tijekom astmatskih napada za brzo otvaranje dišnih puteva. Dostupni su brojni proizvodi na hrvatskom tržištu koji su učinkoviti i lako dostupni u svim ljekarnama.

Dugoročni kontrolni inhalatori sadrže kortikosteroide ili kombinaciju kortikosteroida i dugodjelujućih beta-2 agonista. Ovi lijekovi se koriste redovito, čak i bez simptoma, kako bi se spriječili astmatski napadi i održala kontrola bolesti kroz cijeli dan.

Brojni oralni lijekovi su također dostupni u Hrvatskoj. Montelukast je leukotrienski antagonist koji se koristi za kontrolu astme. Drugi lijekovi kao što su korticosteroidne tablete koriste se za liječenje teške astme.

Za one s alergijskom astmom, antihistaminici i dekongestivi mogu biti korisni. Antihistaminici kao što su loratadin i cetirizin dostupni su u brojnim brendovima u hrvatskim ljekarnama.

Lijekovi dostupni u Hrvatskoj obuhvaćaju:

Brzodjeljujuće inhalatore s salbutamolom
Dugoročne kontrolne inhalatore s kortikosteroidima
Kombinacijske inhalatore s više aktivnih tvari
Oralne lijekove i tablete
Antihistaminike za alergijsku astmu
Dodatne preparate za specifične vrste astme

Upravljanje astmom i akcijski plan

Učinkovito upravljanje astmom zahtijeva akcijski plan koji je razvio liječnik. Plan treba biti ispisan i dostupan u svakom trenutku. Plan uključuje informacije o redovitim lijekovima, brzim lijekovima za slučaj napada i znakove koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Bolesnici trebaju znati koristiti inhalator ispravno. Pogrešna upotreba može značiti da lijek ne uđe u pluća kako bi trebalo. Farmaceut može pokazati pravilnu tehniku inhaliranja. Korištenje separatora s inhalatorom, posebno kod djece, može povećati učinkovitost liječenja.

Redovito mjerenje pljušne kapaciteta peak flow mjerom pomaže pratiti kontrolu astme. Smanjena vrijednost može signalizirati pogoršanje i potrebu za pojačanim liječenjem. Ova mjerenja trebaju biti dio dnevne rutine za osobe s astmom.

Izbjegavanje okidača je kritično za upravljanje astmom. To znači održavanje kućanstva čistim od prašine, izbjegavanje životinja koja izazivaju alergije, korištenje filtera zraka i spriječavanje izlaganja zagađenju zraka. Za one s astmom induciranom vježbanjem, zagrijavanje prije vježbanja može pomoći.

Životni stil i prevencija astmatskih napada

Održavanje zdravog životnog stila važno je za osobe s astmom. Redovita fizička aktivnost, odabrana prema sposobnostima osobe, može poboljšati kapacitet pluća i općenito zdravlje. Važno je konzultirati liječnika prije početka novog programa vježbanja.

Pravilna ishrana bogata antioksidansima i vitaminima može pomoći smanjiti upalu. Voće i povrće, posebno bogato vitaminom C i E, mogu biti korisni. Izbjegavanje hrane koja može izazvati alergije je također bitno.

Kvalitetan san je od vitalne važnosti. Osobe s astmom trebaju spavati dovoljno sati i održavati redovitu rutinu spavanja. Vlažnost u spavaćoj sobi trebala bi biti na razini od 40-50% kako bi se spriječila iritacija dišnih puteva.

Psihička zdravstva je jednako važna kao fizička. Tehnike smanjenja stresa kao što su meditacija, joga ili duboko disanje mogu pomoći. Razgovori s psiholozom mogu biti od koristi za osobe koje imaju poteškoće s emocionalnim okidačima.

Redoviti pregledi kod liječnika, čak i kad nema simptoma, osiguravaju da je plan liječenja odgovarajući i da se bolest pravilno nadzire. Otvorena komunikacija s zdravstvenim timom ključna je za uspješno upravljanje astmom tijekom cijelog života.